SISAK - U Hitnoj pomoći Sisak stanje je lošije nego na Pagu, što se prikazuje kao hrvatski problem broj jedan što se tiče pokazatelja o manjku liječnika i lošoj organizaciji rada. U sisačkoj Hitnoj pomoći, koja brine o golemom području s više od 80.000 stanovika, rade tri liječnika puno radno vrijeme i jedna liječnica na pola radnog vremena.

Lani smo upozoravali da je stanje neizdrživo, a bilo nas je pet. Sada je katastrofa i bojimo se nekakve tragedije kada ćete nas liječnike svi vi iz medija razapeti - tim su nam se riječima telefonom javili iz sisačke Hitne pomoći, ali pred mikrofon i fotoaparat nitko nije htio.

Javite se ravnatelju Doma zdravlja, ja sama za medije ne dajem izjave - poručila nam je dr. Jovanka Lazić-Malešević, v.d. voditeljice Hitne pomoći Sisak. Liječnici ističu da problem nije od jučer, a uzrok treba tražiti u lošoj kadrovskoj politici i pogrešnoj politici koju u Hitnoj medicinskoj pomoći i općenito primarnoj zdravstvenoj zaštiti vodi nadležno ministarstvo.

- Zadnja smo rupa na svirali, a trebali bismo biti ako ne najvažniji, a onda jedan od najvažnijih segmenata zdravstva. Osim toga, u Sisačko-moslavačkoj županiji aktualna vlast konkretno vodi brigu jedino o bolnici, a Hitna medicinska pomoć ima u potpunosti neodgovarajući prostor i kronično malo ljudi, bez odgovarajućeg odgovora vlasti - ustvrdila je jedna već bivša djelatnica Hitne medicinske pomoći.

CRIKVENICA - U Domu za djecu i mlađe punoljetne osobe Izvor u Selcu otvorene su četiri nove stambene jedinice, a u Crikvenici je otvoren stan u kojem će se za samostalni život pripremati dvojica srednjoškolaca, štićenika Izvora. Radi se o značajnom napretku u radu tog Doma koji brine za oko 45 djece koja nemaju adekvatnu roditeljsku skrb.

Odvojene stambene jedinice ključne su u procesu osamostaljivanja djece koja su, na žalost, veći dio svog odrastanja provela u institucijama. Prije dvije godine otvoren je prvi stan u Crikvenici u kojem su trenutno smještene tri djevojke, a taj se potez pokazao kao pun pogodak.

- Ne smije se događati da naši štićenici provedu s nama 15-tak godina i da nakon toga nisu sposobni za samostalni život. Upravo zbog toga otvaranje posebnih stambenih jedinica je iznimno važno - istaknuo je ravnatelj Izvora Nikica Sečen. Ta je institucija jedna od najstarijih u Hrvatskoj, sljedeće godine slavi 90. obljetnicu rada, a iako su dvije trećine djece s područja PGŽ-a, Dom brine o djeci s područja cijele Hrvtaske

U četiri “stana” u sklopu Doma, koja su uređena sredstvima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, smješteno je osmero djece, među kojima je i 16-godišnji Damir Balaban.

- Stanovi su odlični, a sama ideja je dobra jer nam pomaže da se osamostalimo - rekao je Damir koji je u Domu od svoje 11. godine.

- Mama i tata su se posvađali. Nakon toga jedno smo vrijeme živjeli s bakom, a onda smo ja i sestra došli ovdje - ispričao nam je Damir, inače vrlo dobar učenik u crikveničkoj gimnaziji i mladi nogometaš. Kaže da bi nakon gimnazije volio upisati psihologiju te raditi upravo u ustanovi u kojoj se i sam nalazi.

Glavni cilj seljenja štićenika u stanove njihovo je osamostaljivanje i učenje osnovnih životnih vještina od glačanja i kuhanja do pisanja zamolbi za posao.

- Naši štićenici često se jako vežu za nas pa je proces osamostaljivanja iznimno težak. Budući da smo im mi često zapravo jedina obitelj, moramo ih naučiti onim vještinama koje ostala djeca dobiju u svojim obiteljima - istaknuo je Nikica Semenčić, dodavši kako projekt ne bi uspio bez zajedničke suradnje lokalne samouprave i Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi.

Naime, Ministarstvo je izdvojilo 330 tisuća kuna za uređenje stanova u sklopu Doma, a Grad Crikvenica preuzeo je plaćanje najma za dva stana u samoj Crikvenici, u kojima je smješteno petero štićenika. Za sljedeću godinu u Izvoru planiraju otvaranje i poludnevnog boravka u kojima bi se radilo s djecom iz rizičnih obitelji. Osim što bi im se osigurala prehrana, s njima bi radile i stručne službe.

U 14 domova zbrinuto 1500 djece

Prema riječima stručne suradnice u Ministarstvu zdravstva Marine Kujundžić, u Hrvatskoj djeluje 14 domova za djecu kojima je osnivač država, te još pet domova koji imaju druge osnivače. Ukupno je u njima zbrinuto gotovo 1500 djece, od čega je njih 151 smješteno u 34 stambene jedinice. Na području PGŽ-a djeluju tri doma i to u Selcu, Novom Vinodolskom i Lovranu.

jutarnji.hr 

PULA - Već početkom sljedeće školske godine učenici srednje talijanske škole Dante Alighieri i Osnovne talijanske škole Giuseppina Martinuzzi u Puli sate tjelesnog mogli bi odrađivati u novoj, davno obećanoj, dvorani. Naime, iako je ugovor o gradnji sportske dvorane i uređenju vanjskih površina, vrijedan 15 milijuna kuna, potpisan još u studenome prošle godine, radovi su tek početkom ove školske godine zaista i počeli. Zašto se toliko čekalo nije znala odgovoriti ni Debora Radolović, ravnateljica Srednje talijanske škole.

- Negdje je zapelo, no sada je jedino bitno da se konačno krenulo s radovima - rekla je Radolović. Za sada je gradilište pripremljeno i počelo se s probnim bušenjima za mikro pilote.

- Kojim će tempom sve teći teško je reći, no nadam se da će učenici svoju dvoranu dobiti što prije - rekla je Radolović. Osim same dvorane, sagradit će se i vanjsko igralište za rukomet, mali nogomet i košarku, igralište za odbojku, teren za bacanje kugle, trkaća staza, a uredit će se i parking.

Dvorana, koja se gradi na prostoru Osnovne talijanske škole bit će namijenjena, osim učenicima srednje i učenicima osnovne škole. Obje će škole s dvoranom biti povezane tunelom, srednja škola podzemnim, a osnovna vanjskim tunelom. A kako se učenici i učitelji trenutno snalaze da održe sate tjelesnog, zaista je nevjerojatno. Imaju samo jedno igralište i dvije male učinionice koje su silom prilike morale postati prostor za tjelesni.

Naime, učenici škole Dante Alighieri postižu izuzetne sportske rezultate u natjecanjima s drugim školama, a zbog neadekvatnih uvjeta primorani su od Filozofskog fakulteta uzimati dvoranu u najam za pripreme.

jutarnji.hr 

ŠIBENIK - Učenici 3.a razreda Osnovne škole Tina Ujevića prošle su godine u zapuštenoj šumi nalik na džunglu u samom središtu Šibenika imali zornu nastavu o tome što je to izvor, a što obale, tok i korito potoka.

Nakon nje požalili su se gradonačelnici Nedjeljki Klarić da je šuma puna korova i smeća pa ih je strah tamo ići čak i s učiteljicom, a kamoli same da bi se igrali. Gradonačelnica je odmah stupila u akciju pa su još jesenas počeli radovi na čišćenju i uređenju šume.

Na žalost djece pokazalo se da ne postoje ni izvor ni potočić na kojima već 20-ak generacija šibenske djece uči o prirodi, a da voda izbija iz puknute vodovodne cijevi. Kvar je brzo popravljen, pa više nije bilo ni “izvora” ni “potoka”, ali su zato djeca i žitelji gradske četvrti Vidici višestruko nagrađeni jer su dobili - prekrasan park sa svim mogućim sadržajima.

Gradsko poduzeće Zelenilo iskrčilo je džunglu, zaliječilo bolesna stabla, uredilo staze, travnjake i cvjetnjake, usred parka niknulo je najljepše i najveće dječje igralište u Šibeniku. Stariji su dobili teren za balote, a u parku se našlo mjesta i za supermoderno mini pitch malonogometno igralište dimenzija 21x13 m prema svim Uefinim pravilima.

Malonogometno igralište bit će osvijetljeno i pokriveno 25 tisuća eura vrijednom umjetnom travom tipa “soccer MD 40 m”. Od tog iznosa čak 19.400 eura dao je Hrvatski nogometni savez, a razliku je podmirio Grad Šibenik koji je financirao betoniranje podloge, gledalište, rasvjetu i sve ostale potrebne instalacije.

Uporaba igrališta, doznali smo od Tomislava Ninića, dogradonačelnika Šibenika, bit će besplatna.  - Djeca su bila u pravu i morala sam ih poslušati - kaže Klarić.

jutarnji.hr